Inkluzivni pokret

Dizajn za sve

Where Does Hate Coming From

Šta je govor mržnje, koji su njegovi koreni, kako ga prepoznati i kako se boriti protiv govora mržnje su teme kojima smo se bavili na treningu „Odakle mržnja potiče”. Tridesed dva omladinska radnika, iz devet evropskih zemalja, su se okupila u Jerevanu od 15-23. jula 2016. godine kako bi unapredila svoje znanje o govoru mržnje i kako bi zajedno osmislili kreativne metode kojim bi povećali svest mladih u svojim lokalnim sredinama o pogubnom uticaju govora mržnje.

Tokom rada na projektu imali smo prilike da se upoznamo sa pojmom govora mržnje, onako kako je definisan kroz Preporuku Saveta Evrope br. R (97) 20 gde govor mržnje „podrazumeva sve oblike izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u formi agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskriminacije i neprijateljstva prema manjinama i ljudima imigrantskog porekla.”[1] Možemo ga prepoznati na osnovu njegovog cilja da izazove negativne posledice u vidu marginalizacije pojedinca ili grupe, u zavisnosti od njihovog ličnog svojstva ili pripadnosti. Ta lična svojstva mogu da budu: 1) rasa; 2) nacionalna ili etnička pripadnost; 3) veroispovest; 4) jezik; 5) pol; 6) seksualna opredeljenost; 7) političko i drugo mišljenje i uverenje; 8) društveno poreklo; 9) drugo lično svojstvo.

Tokom osam dana treninga, pored samog pojma govora mržnje, bavili smo se i pitanjima stereotipa i predrasuda, diskriminacijom, konkretnim primerima govora mržnje u parnterskim zeljama, naročito kada je u pitanju govor mržnje preko interneta i organizovanjem javne akcije kojom bi podigli svest mladih u Jermeniji o pogubnom značaju govora mržnje.

U sklopu treninga, 18. jula 2016.godine, održana je panel diskusija „Govor mržnje vs sloboda govora: gde su granice” tokom koje su panelisti pokušali da odgovore koje su glavne pretnje koji dolaze od  govora mržnje na socijalnim mrežama, podele svoje znanje o tome kako se boriti protiv govora mržnje i da inspirišu omladinske radnike da pronađu inovativne metode i rešenja u borbi protiv govora mržnje. Kao panelisti govorili su: Andrea Chulupova u ime Delegacije EU u Jermeniji koja je govorila o politici i propisima  EU vezanim za govor mržnje i antidiskriminaciju, Armenak Minasyantis, istraživač, ekspert  Centra za evropske studije, čija je tema bila „Borba protiv govora mržnje u zemljama istočnog bloka: zajednički izazovi i različite perspektive”, Gehgam Vardanyan, urednik Media.am sajta koji je govorio primerima govora mržnje u Jermeniji u medijima i Neli Simonyan, koordinatorka nacionalne kampanje No Hate Speech Movement u Jermeniji, koja je govorila o pokretu Reci ne mržnji, najvećoj omladinskoj kampanji Saveta Evrope,  kao i mogućnostima i izazovima koji se stavljaju pred mlade.

Armenak je naveo da u svim zemljama istočnog bloka postoji problem govora mržnje, a da je u Jermeniji najviše usmeren prema LGBT populaciji, religijskim manjinama i Nagorno- Karabah području, u Ukrajni prema Rusima, Moldaviji prema Rusima, da traže i zabranu ruskog jezika, Romima i LGBT populaciji.

Na treningu, „Odakle mržnja potiče”, učestvovalo je tri učesnika iz Srbije, članovi Inkluzivnog pokreta, koji su imali prilike ne samo da se upoznaju sa konceptom govora mržnje nego i da posete Jerevan, jezero Sevan, manastir Geghard, antički hram Garni i prisustvuju tradicionalnom pecenju hleba lavaša koje je uvršten u UNESCO-vu listu kulturnog nasleđa 2015. godine, tradicionalnoj jermenskoj večeri i pravljenju jermenskog sudžuka.

Tokom ovog putovanja stekli smo nova poznanstva, partnerstva za nove projekte i bliže su se upoznali sa kulturom Jermenije kao i kulturama drugih parnterskih zemalja: Gruzije, Ukrajne, Rumunije, Francuske, Italije, Švedske i Turske.

Mirjana Vasić

Fotografije: Mirjana Vasić

[1] Preporuka Saveta Evrope br. R (97) 20

European Challenge

Trening European Challege ima za cilj analizu uloge omladinskog rada u socijalnom uključivanju mladih, kao i istraživanje potencijala međunarodnih projekata u ostvarivanju inkluzije mladih kroz preduzetništvo. Trening je realizovan od 29. oktobra do 6. novembra 2012. godine u Beogradu. Na projektu je učestvovalo 24 učesnika iz šest zemalja: Srbije, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Mađarske i Letonije. Specifični ciljevi projekta su: prezentacija različitih praksi u domenu socijalnog uključivanja mladih, upoznavanje sa situacijom nezaposlenosti mladih u zamljama Evropske Unije i parnterskih zemalja, upoznavanje sa mogućnostima koje pruža Youth in Action program u pogledu socijalnog uključivanja mladih i uspostavljanje parnterstava koji će voditi novim projektima. Trening je baziran na metodama neformalnog obrazovanja. Pored radionica učesnici su imali prilike da vide primere dobre prakse učeničkih kompanija u Medicinskoj školi; da vide prezentaicju Junior Acheivement Serbia, orgnizacije koja za cilj ima promociju učeničkog preduzetništva; da posete Kancelariju za mlade Beograd i organizaciju Živimo zajedno, koja se bavi uključivanjem osoba sa smetnjama u razvoju i redovan život. Projekat je podržan od starne Evropske Unije iz programa Yout in Action. Na ovom linku https://www.youtube.com/watch?v=B0kVYUvw0Fo&feature=youtu.be možete videti video koji je napravila jedna od učesnica treninga nikol Boneta.

Nema izgovora

Cilj projekta Nema izgovoraje podizanje nivoa svesti o pitanjima rodno zasnovanog nasilja među mladima na teritoriji Beograda kroz edukaciju i razvijanje znanja, veština i stavova o pitanjima roda i pola i rodno zasnovanog nasilja.

Tokom rada na projeku održan je trening sa temama: Pol i rod, Rodni identiteti i uloge, Odnosi moći u društvu, Stereotipi i predrasude, Zloupotreba moći, Diskriminacija, Seksizam, Rodno ravnopravno društvo, Nasilje, Rodno zasnovano nasilje, Rod i seksualnost mladih, Adolescentske veze, Nasilje u vezama mladih i CEDAW konvencija – primena u Srbiji. Ciljna grupa ove obuke su žene iz Beograda, naročito žene sa invaliditetom, Romkinje, LGTB i pripadnice drugih manjinskim grupam. Na treningu je učestvovalo 20 učesnica. Polaznicama je otvoren prostor da razmenjuju svoje stavove i iskustva na teme radionica, a kroz ovo zanimljivo putovanje su vođene iskusnim trenericama: Jelenom Savić, Sašom Pokrajac i Mirjanom Vasić.

. Trening je održan u 7.8. i 9. oktobra 2011. Godine u Galeriji fresaka. Kako deo aktivnosti na projektu nastala je i brošura Nema izgovora. Tekstove brošure pisale su učesnice radionica. Tokom rada na projektu održana je konferencija Nema izgovora u prostorijama Kancelarije za mlade Beograd Info Room gde su prezentovani rezultati projekta, prezentovana brošura i podeljeno iskustvo učesnica sa projekta. Na ovom linku https://drive.google.com/folderview?id=0BxCNcIsKNEkKUlRpNFZvUUhLcWs&usp=sharing možete preuzeti brošuru. Projekat je podržala Ekumenska inicijativa žena.

Živa biblioteka

Inkluzivni pokret je održao Živu biblioteku 12. maja 2009. godine u prostorijama Centra za kulturu „Stari grad”. Održavanje ove Žive biblioteke podržala je Opština Stari grad.

Živa biblioteka – dijalog za rušenje predrasuda i stvaranje tolerantnijeg društva. Cilj ovog projekta je da se osnaže žrtve diskriminacije ili nasilja da govore o svojim iskustvima i da pokrenu lokalnu zajednicu da bude nenasilnija, inkluzivnija, tolerantnija. Ovim projektom pružena je šansa osnaženoj osobi sa hendikepom ili osobi koja se bavi pitanjem hendikepa i inkluzije da otvoreno pokazuje vrednosti za koje se zalaze i da pozove ostale u lokalnoj zajednici da joj se pridruže u povećanju svesti i stvaranju promene u društvu. Kako bi se predrasude smanjile, a tolerancija porasla.

  1. maja 2009. godine Inkluzivni Pokret je održao trening o predrasudama i Živoj biblioteci kao metodu u borbi za smanjenje predrasuda i njihovih negativnih posledica. Na ovom celodnevnom treningu učešće su uzele osobe koje će kasnije biti Žive knjige na ovom projektu, kao i volonteri bez kojih realizacija ovog projekta ne bi bila moguća. Za potrebe ovog projekta Inkluzivni Pokret je odabrao 10 volontera, mladih ljudi, studenata, osoba spremnih da podrže inkluziju marginalizovanih grupa u svakodnevni društveni život. Na ovom treningu u fokusu su bile teme stereotipa, predrasuda, hendikepa, marginalizovanih društvenih grupa, integraciji i inkluziji ovih grupa u svakodnevni društveni život, kao i metod Žive biblioteke, priprema Živih knjiga za njihovu dalju ulogu na projektu, priprema volontera za realizaciju volonterskih zadataka.
  1. maja 2009. godine Inkluzivni Pokret je u Centru za kulturu “Stari grad” održao Živu biblioteku. Ovom aktivnošću otvorili smo prostor za 5 ljudi da prenesu svoja iskustva gradjanima/kama opštine Stari grad, da govore o predrasudama sa kojima se sreću svakodnevno i da pozovu gradjane da budu tolerantniji i pruže podršku uključivanju marginalizovanih društvenih grupa u društvo. Na ovaj način pružena je podrška dvema osobama sa vizuelnim hendikepom, jednoj Romkinji i dvema osobama koje pružaju podršku osobama sa hendikepom i bave se inkluzijom.

Ovim projektom takodje je pružena prilika za 20 čitalaca da se upoznaju sa predrasudama i diskriminacijom, da povećaju svoju svest o potrebi za inkluzijom marginalizovanih društvenih grupa i da budu pozvani na toleranciju i nenasilje u svom svakodnevnom životu.

Živa biblioteka

U periodu oktobar-novembar 2008. Inkluzivni Pokret je uz finansijsku podršku Autonomnog zenskog centra održao 5 Živih biblioteka na Fakultetima u Beogradu. U dužem vremenskom intervalu, članovi Inkluzivnog Pokreta izneli su podatke o nasilju i diskriminaciji koje, pored hendikepa, trpe i zbog svojih rodnih identiteta. Reseni da protiv ovih neželjenih pojava podignemo svoj glas kao i da motivišemo studente i mlade da se protiv ovih neželjenih oblika medjuljudskih odnosa bore u svojoj sredini, održali smo 5 Živih biblioteka na državnim i privatnim Fakultetima u Beogradu. Održano je 5 Živih biblioteka sa 100 čitalaca i čitateljki (studenti i studentkinje Fakulteta u Beogradu).
Živa biblioteka je metod kojim se promoviše poštovanje ljudskih prava i dostojanstvo ljudi, sa ciljem da se podigne svest o postojanju stereotipa i predrasuda koje često vode do diskriminacija protiv pojedinaca ili grupa ljudi. Istovremeno se promoviše dijalog kao način komunikacije sa osobama koje imaju različite, stavove, obrazovanje, profesiju, versko, seksualo opredeljenje.
Živa biblioteka je mobilna biblioteka i funkcioniše kao obična biblioteka- čitaoci dođu u prostor u kome se nalazi Živa biblioteka, učlane se u biblioteku, odaberu Knjigu koju žele da čitaju i bibliotekar im ’posudi Knjigu’ na ograničeni vremenski period. Nakon čitanja čitaoci vrate Knjigu biblioteku i ako žele mogu posuditi drugu Knjigu. S tim što postoji jedna razlika: Knjige u Živoj biblioteci su ljudi, a Knjige i čitaoci ulaze u dijalog.
Knjige u Živoj biblioteci su ljudi koji zastupaju određene grupe koje su često izložene predrasudama i stereotipima, i često su žrtve diskriminacije ili socijalne isključenosti. Čitalac biblioteke može biti bilo ko ko je spreman razgovarati o predrasudama koje postoje u društvu ili vlastitim predrasudama i stereotipima. Knjige u Živoj biblioteci mogu čak i postaviti pitanje čitaocu.
Čitaoci koji iznajme Živu knjigu imaju obavezu da je neoštećenu vrate u Biblioteku. Čitaoci imaju pravo čitati bilo koje poglavlje posuđene knjige uz ophođenje sa poštovanjem u svakom momentu. Prelistavanjem Živih knjiga možete saznati mnogo toga novog o ljudima iz vaše sredine, pa i o vama samima.